Image
U Oslu će 27. augusta početi prvo suđenje za ratne zločine nakon Drugog svjetskog rata i to protiv bivšeg pripadnika HOS-a iz BiH Mirsada Repka (40), optuženog za ratni zločin počinjen u Bosni i Hercegovini tokom 1992.

Norveško tužilaštvo tereti Repka, koji od 2001. ima norveško državljanstvo, za zločine počinjene nad civilima u čapljinskom logoru Dretelj. Logor je tokom 1992. bio pod kontrolom jedinica Hrvatskih oružanih snaga (HOS), a čiji je Repak bio pripadnik.

U Dretelju pod kontrolom HOS-a držani su uglavnom Srbi, civili koji su zlostavljani, držani u nehumanim uvjetima, a žene su silovane.

U optužnici protiv Repka pominje se 18 imena i gotovo svi će se pojaviti kao svjedoci na ovom suđenju. Tužilac Pål Lønseth, koji je vodi predmet Repak, izjavio je za Justice Report da tamošnje tužilaštvo planira prezentirati iskaze 35 svjedoka, od kojih njih oko 80 posto dolazi s prostora bivše Jugoslavije.

-Oko polovine iskaza će biti prezentirani putem videolinka s drugim zemljama, dok će ostali svjedoci biti dovedeni u Norvešku, rekao je tužilac.

Justice Report saznaje da će jedan dio svjedoka iskaze
videolinkom dati iz norveške ambasade u Sarajevu.

Repka će braniti norveški advokat Heidi Bache-Wiig. Suđenje bit će otvoreno u srijedu kada će sud odlučiti o nastavku procesa. Obje strane iznijet će argumente, a sud je imenovao i eksperta Sveina Mønneslanda koji će dati okvir o ratu u BiH i dešavanjima u Hercegovini 1992. Suđenje bi moglo trajati osam sedmica.

Repak je prvobitno uhapšen u maju 2007. te osumnjičen da je kriv za silovanja, prisilna zatvaranja i nanošenja ozbiljnih povreda. Naknadno su mu na teret stavljeni ratni zločini i to nakon što je Norveška promijenila zakon da bi mogli procesuirati ratne zločine.

Tamošnja vlada je početkom novembra protekle godine predložila nove zakone kojima se obuhvataju zločini protiv čovječnosti, ratni zločini, genocid i terorizam, a koji su usvojeni.

Tužilac Pål Lønseth izjavio je da ukoliko sud proglasi krivim, maksimalna kazna na koju bi Repak mogao biti osuđen iznosi 21 godinu zatvora.

Hapšenje je rezultat zajedničke istrage norveških vlasti, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i lokalnih tužilaštava u zemljama nastalim raspadom Jugoslavije.

Ambasador Norveške u BiH Jan Braathu je krajem 2007. izjavio za Justice Report da norveška policija, u saradnji s Državnom agencijom za istragu i zaštitu (SIPA) u BiH intenzivno traga za osumnjičenim za ratne zločine porijeklom iz BiH još od 2005., ali i za drugim osumnjičenim iz ostalih ratnih područja u svijetu koji sada žive ili borave na području Norveške.

U razgovoru s tužiocem Lindsotom, Justice Report saznaje da u Norveškoj postoje "istražni timovi" koji rade na pronalaženju osumnjičenih za ratne zločine te da "iako trenutno nema drugih optuženih pred norveškim pravosuđem, u budućnosti možemo očekivati više slučajeva."

Rezultat ovih istraga je i hapšenje Sakiba Dautovića 2007. koji je osumnjičen za zločine na području Velike Kladuše.

Dautović je već osuđivan u Norveškoj zbog pedofilije i zbog vožnje u pijanom stanju dok je nakon žalbe oslobođen optužbi za silovanje svoje supruge.

S obzirom na činjenicu da Dautović ne posjeduje norveški pasoš, postoji mogućnost da njegov slučaj bude prebačen na procesuiranje vlastima u BiH.

Norveška će biti druga zemlja u svijetu koja će pred lokalnim sudovima procesuirati optužene za ratne zločine u BiH. Do sada je to radila samo Njemačka, javio je BIRN.

(Svevijesti.ba/Fena)